Zahtjevi za radno mjesto
Zrak kao čimbenik zdravlja.
Jeste li zimogrozni i zimi potajice podižete grijanje u uredu za par stupnjeva? Ili pak sjedite na sastanku u kratkim rukavima čak i kad su vani minusi? Svi mi različito percipiramo koliko je hladno odnosno toplo u određenoj prostoriji.
Stvaranje zdravog radnog okruženja u kojem svi zaposlenici mogu produktivno raditi temeljito je istražena tema. Klima u prostoriji predstavlja važno područje ergonomije na radnom mjestu. Uz osvjetljenje, buku, vibracije, zračenje i elektromagnetska polja, i klima spada u fizičke čimbenike radnog okruženja.
U ovom smo prilogu saželi sve najvažnije informacije na temu zraka na radnom mjestu:
- komponente klime u prostoriji
- uredba o sigurnosti na radu: zrak
- zdravlje i loša kvaliteta zraka
- sindrom bolesne zgrade
- procjena klime u prostoriji
- poboljšanje klime u prostoriji
Uređenje radnog mjesta: koji čimbenici utječu na kvalitetu zraka?
Sljedeće varijable utječu na klimu u prostoriji kao čimbenik okruženja:
1. Fizikalni parametar
Fizikalne komponente klime u prostoriji podijeljene su u mjerljive parametre. Ipak, tijekom mjerenja potreban je oprez jer pojedine varijable mogu biti međusobno ovisne i stoga se različitim mjernih uređajima mogu dobiti različiti rezultati.
- Temperatura zraka
Temperatura zraka određuje se kao temperatura zraka u određenoj prostoriji. Pritom se ne uzima u obzir učinak toplinskog zračenja. Vlažnost zraka i brzina zraka utječu na našu percepciju temperature zraka: zbog veće brzine zraka zrak djeluje hladniji, a zbog veće vlažnosti zraka zrak djeluje vrući. Pojam temperatura u prostoriji obuhvaća i toplinsko zračenje zidova i ostalih izvora topline. - Vlažnost zraka
Razlikujemo apsolutnu i relativnu vlažnost zraka. Apsolutna vlažnost zraka odnosi se na sadržaj vodene pare u zraku (g/m3). Relativna vlažnost zraka označava vrijednost zasićenosti zraka vodenom parom u postocima. Toplinu i jako vlažan zrak ljudi često percipiraju kao sparinu. - Brzina zraka
Ovaj parametar pokazuje u kojoj je mjeri zrak u pokretu. Ako je brzina zraka previsoka, radi se o propuhu, a ako je brzina zraka vrlo niska, često imamo osjećaj da zrak »stoji«. - Toplinsko zračenje
Toplinsko zračenje proizvode izvori topline iz našeg okruženja (osobe, strojevi, sunčevo zračenje, vanjski zrak). Naše tijelo može samo u određenoj mjeri razlikovati temperaturu zraka i toplinsko zračenje.
2. Osobni čimbenici
Okolnosti povezane s određenom situacijom utječu na percepciju gore navedenih fizikalnih parametara. To uključuje aktivnost kojom se bavimo, odjeću koju nosimo, je li prostorija klimatizirana te individualne čimbenike kao što su dob, spol i zdravlje.
3. Kvaliteta zraka
Na kvalitetu zraka na radnom mjestu utječu tvari koje osobe ispuštaju, primjerice CO2. Za procjenu kvalitete zraka mjere se parametri poput koncentracije ugljičnog dioksida i stopa izmjene zraka. Potonje se odnosi na intervale u kojima »svježi zrak« ulazi u prostoriju putem ventilacije.
No kvaliteta zraka također se odnosi na onečišćenje finom prašinom, nikotinom ili plijesni i opasnim tvarima koje se primjerice upotrebljavaju u proizvodnji.
Uredba o sigurnosti na radu: optimalna klima u prostoriji za urede.
Parametri klime u prostoriji mogu djelovati manje ili više opterećujuće na različite osobe. Sljedeće vrijednosti služe kao pregled:
Temperatura u prostoriji
Optimalna temperatura u prostoriji ovisi o težini aktivnosti kojom se bavimo i kreće se od +20 °C ako se bavimo laganom aktivnošću dok sjedimo (npr. rad za računalom) do +12 °C ako se bavimo teškom aktivnošću dok stojimo ili se krećemo (npr. nošenje tereta).
Ako vanjske temperature premašuju +26 °C, potrebno je poduzeti dodatne mjere. U to spadaju primjerice priprema prikladnih napitaka ili upotreba uređaja za zaštitu od sunca ili ventilaciju.
Dodatne informacije možete pronaći u našem Savjetniku za kupnju ventilatora.
Vlažnost zraka
Ovisno o temperaturi u prostoriji, relativna vlažnost zraka trebala bi iznositi između 55% na +26 °C i 80% na +20 °C.
Sve za odgovarajuću temperaturu u uredu i proizvodnim prostorima
Brzina zraka
U područjima u kojima se boravi ne smije biti štetnog propuha. Nastanak propuha ovisi o temperaturi zraka, brzini zraka, stupnju turbulencije i vrsti aktivnosti.
U sljedećim uvjetima radi se o ugodnom dovodu zraka: temperatura zraka od +20 °C, stupanj turbulencije od 40% i srednja brzina zraka ispod 0,15 m/s pri laganom radu.
Kvaliteta zraka
- Opterećenja zraka s CO2 ne smije premašiti 1000 ppm.
- Prema Zakonu o zabrani pušenja zaposlenici koji ne puše ne smiju biti izloženi zdravstvenom riziku od duhanskog dima.
- Kako bi se osigurala dobra kvaliteta zraka, potrebno je osigurati dostatan dotok zraka. To se može postići ventilacijskim sustavima (filtri za zrak, klimatizacija) ili slobodnom ventilacijom (vanjski zrak).
- U uredima se kratko prozračivanje preporučuje svakih 60 min, a u konferencijskim salama svakih 20 min. Prozračivanje bi trebalo trajati od 3 min tijekom zime do 10 min tijekom ljeta.
Toplinsko zračenje
Toplinsko opterećenje trebalo bi smanjiti ventilacijom i proizvodima za zaštitu od sunca na prozorima. Pritom se temperatura u prostoriji uzima kao orijentacijska vrijednost.
Pozor: za čiste prostore u industriji i proizvodnji mogu vrijediti posebni propisi.
Zdravstvene posljedice loše kvalitete zraka.
Vrijednosti pri kojima se većina osoba u zatvorenom prostoru dobro osjeća nazivaju se »područjem udobnosti«. U slučaju sljedećih nepovoljnih uvjeta može se pojaviti niz simptoma.
Vrućina
Previsoke temperature u radnom području uzrokuju dehidraciju, glavobolju i imaju negativan utjecaj na radni učinak.
Hladnoća
Ekstremna hladnoća uzrokuje napetost u mišićima, drhtavicu, veću osjetljivost na uzročnike bolesti i pad produktivnosti.
Niska vlažnost zraka
Vrlo suhi zrak uzrokuje nadraženost ili upalu očiju i dišnih putova s mogućim utjecajem na pluća. Isušena sluznica osjetljivija je na uzročnike bolesti, zbog čega se povećava rizik od zaraze. Koža dugoročno može postati ispucala, što dovodi do svrbeža i pogoršava postojeće kronične kožne bolesti poput neurodermatitisa ili psorijaze.
Visoka vlažnost zraka
Visoka relativna vlažnost zraka u kombinaciji s niskim temperaturama pogoduje stvaranju plijesni. Spore plijesni opterećuju dišne putove i uzrokuju dišne probleme posebice kod astmatičara i alergičara.
Propuh
Propuh može nastati zbog prekomjernog dovoda zraka izvana ili iz ventilacijskih sustava. Štetni propuh isušuje oči. Osobito hladni propuh često dovodi do napetosti u vratu.
Zrak siromašan kisikom
Ako je brzina zraka preniska i nema dovoljno opskrbe svježim zrakom (visok sadržaj ugljičnog dioksida), disanje može biti otežano i koncentracija može pasti.
Neugodan miris
Opći osjećaj nelagode, oslabljena produktivnost.
Izloženost štetnim i opasnim tvarima
Zrak koji je opterećen kemijskim ili biološkim tvarima može uzrokovati niz ozbiljnih zdravstvenih posljedica i bolesti.
Što je sindrom bolesne zgrade?
Sindrom bolesne zgrade (eng. »Sick Building Syndrome«; SBS) obuhvaća niz bolesti koje pogađaju ljude koji rade u istoj zgradi. Zaposlenici često pate od vrlo različitih simptoma poput glavobolje i svrbeža očiju ili kože. Nakon što zaposlenici napuste radno mjesto, poteškoće obično nestaju.
Kod sindroma bolesne zgrade, ne može se točno odrediti uzrok pojave bolesti. Psihološki i socijalni čimbenici stresa tu također mogu igrati ulogu.
Sindrom bolesne zgrade potrebno je razlikovati od »bolesti vezane uz zgradu» (eng. »Building Related Illness«; BRI) kod koje simptomi bolesti oboljelih jednoznačno upućuju na alergena, mikrobiološka ili kemijska opterećenja u zgradi.
Sumnjate da Vaši djelatnici pate od sindroma bolesne zgrade? U tom slučaju potrebno je provesti analizu klime u prostoriji.
Kako se provodi procjena klime u prostoriji?
Preporučujemo provođenje ispitivanja klime u prostoriji u dva koraka.
Praćenje klime u prostoriji
Tu je u osnovi riječ o parametrima koje je lako evidentirati.
Analiza zraka u prostoriji
Za detaljniju analizu interakcije između različitih čimbenika potrebna je posebna stručna kompetencija. Podrobnija procjena stručnjaka može biti korisna, primjerice na radnim mjestima s brojnim različitim izvorima topline, visokom vlažnosti zraka ili vrlo velikom brzinom zraka.
Pozor: postoje komponente klime u prostoriji koje se ne uzimaju u obzir tijekom takvih procjena. U njih spadaju primjerice kvaliteta zraka uslijed primjene opasnih tvari ili bioloških tvari. Te je čimbenike potrebno provjeriti pri procjeni rizika.
Kako se postiže optimalna kvaliteta zraka?
Sljedeći savjeti pomoći će Vam pri regulaciji klime u prostoriji na radnom mjestu:
- Toplinsko opterećenje moguće je smanjiti korištenjem ventilatora i proizvoda za zaštitu od sunca na prozorima.
- Hladnoći se može doskočiti upotrebom grijaćih uređaja ili grijanih prostirki za noge.
- Sobne biljke i ovlaživači zraka povećavaju vlažnost zraka.
- Odvlaživači snižavaju previsoku vlažnost zraka.
- Vodite računa o tome da se svi djelatnici pridržavaju pravilnog prozračivanja.
- Uređaji za čišćenje zraka ili filtri za zrak osiguravaju čist zrak bez mirisa.
Kontaktirajte nas!
Ako imate dodatnih pitanja, slobodno nam se obratite u bilo kojem trenutku!